BOHEMIA Kristal MELISANTI

„Vaลก dom je vaลกe ogledalo, uฤinite ga lepลกim!“

Nekoliko reฤi

O brendu BOHEMIA

U naลกoj svakodnevici sa svih strana okruลพeni smo za nas obiฤnim, a viลกestruko korisnim materijalom koji uzimamo zdravo za gotovo. Uglavnom ga ne primeฤ‡ujemo i zanemarujemo korisnu ulogu istog. Izbruลกeno ili providno koristimo ga na prozorima, kao graฤ‘evinski materijal, pravimo od njega igraฤke, posude za svakodnevnu upotrebu, medije za prenos podataka, ukrasne predmete, nakit, a ne smemo zanemariti ni umetniฤka dela. Svakako radi se o staklu, amorfnom tvrdom providnom materijalu napravljenom u najveฤ‡em delu od silicijuma i baza spojenih na visokoj temperaturi. Toliko smo navikli na njega da ga i ne primeฤ‡ujemo, a tu je oko nas veฤ‡ nekoliko hiljada godina. Naziv staklo se ฤesto koristi kao opลกti termin za bilo koje stakleno posuฤ‘e koje je elegantnijeg oblika do staklenih tegli ili boca koje se koriste svaki dan. Ono ลกto veฤ‡ina ljudi naziva „kristalom“ odnosi se na staklo u koje je dodat olovo-oksid, PbO. Ova vrsta โ€žstaklaโ€œ je zapravo โ€žolovno stakloโ€œ i veoma je cenjeno zbog svoje izdrลพljivosti i dekorativnosti, a raspostranjen naziv je kristal gde se u svetu po svom kvalitetu i dizajnu istiฤe ฤeลกki Bohemia kristal.

ฤŒovek u dodir sa staklom dolazi u praistoriji tokom kamenog doba gde u prirodi pronalazi opsidijan, odnosno vulkansko staklo ili staklo nastalo udarom groma ili meteorita i koristi ga kao alat ili oruลพje. Proizvodnja stakla se datira najmanje pre 6000 godina i vezuje se za prostore drevne Mesopotamije i Egipta. Najstariji pronaฤ‘eni predmeti od stakla jesu perlice za koje se pretpostavlja da su nastale sluฤajno kao nusproizvod tokom procesa topljenja metala. Izmeฤ‘u 17-og i 16-og veka pre nove ere javlja se prva odrลพiva proizvodnja stakla isto na teritoriji Mesopotamije i Egipta gde se pored perlica javljaju liveni ukrasni predmeti i posude. U starom veku tokom perioda Rimskog carstva proizvodnja stakla se razvija i usavrลกava kada i nastaju prva prozorska stakla i na svom vrhuncu i mozaiฤka stakla za ukraลกavanje prozora, ลกiroko poznati vitraลพ.

Staklo se pravi od silicijum dioksida u pesku i drugih supstanci kao ลกto su natrijum karbonat (Na2CO3) i kreฤnjak (CaCO3). Moลพemo reฤ‡i da se sastoji od 3 supstance, meลกavina kvarcnog peska, sode i kreฤa. Ova tri elementa se tope u peฤ‡i na veoma visokoj temperaturi (otprilike 1.400ยบC do 1.600ยบC). Rezultat ove fuzije je staklena pasta koja biva podvrgnuta razliฤitim tehnikama oblikovanja.
Posle tehnike presovanja dva veka pre nove ere napravljen je naredni iskorak u prozvodnji stakla, a to je izum lule za duvanje stakla ลกto je dovelo do masovnije i jeftinije proizvodnje i do stvaranja velikog broja razliฤitih i unikatnih predmeta. Uporedo s razvojem tehnike izrade stakla razvile su se i tehnike slikanja emajlom, graviranja, bruลกenja, aplicirane dekoracije i reljefne aplikacije te dekoracije s ulegnuฤ‡ima i granuliranjem.

Propaลกฤ‡u Zapadnog rimskog carstva propale su i staklarske radionice. U bivลกim rimskim kolonijama Galiji i Germaniji staklo se proizvodilo i dalje, ali mu je kvalitet bio skroman.
Tokom srednjeg veka cenjene su samostanske radionice ลกirom Evrope u kojima se izraฤ‘ivalo ลกareno staklo za crkvene prozore i staklo koje imitira drago kamenje za ukraลกavanje zlatarskih proizvoda. Padom Carigrada 1204. vizantijski proizvoฤ‘aฤi stakla naลกli su utoฤiลกte u Veneciji, do tada skromnom srediลกtu evropskog staklarstva, gde nastaje ฤuveno Murano staklo po istoimeno ostrvu u blizini Venecije gde su i danas smeลกtene ฤuvene radionice. Serenissima uvodi monopol u proizvodnji luksuznog stakla koji se sve do danas ลกtiti strogim zakonima.

NEKOLIKO REฤŒI

ฤŒuveni Bohemia kristal

Oko 1600-te godine srediลกte evropske staklarske proizvodnje seli se iz Venecije na teritoriju danaลกnje ฤŒeลกke odnosno njene pokrajine Bohemia odakle je i izveden naziv Bohemia staklo. Bohemia je postala poznata po svom lepom i ลกarenom staklu tokom renesanse gde se na teritoriji ฤŒeลกke obnovila i dalje razvijala i usavrลกavala tehnika proizvodnje stakla, a sve zahvaljujuฤ‡i bogatim prorodnim resursima potrebnim za proizvodnju. Pojavili su se masivni barokni oblici i potisnuli sve dotadaลกnje. Proizvodnja potpuno prozirnog stakla (bez mehuriฤ‡a i vlakana) omoguฤ‡ila je izradu soฤiva i izume mikroskopa i teleskopa. Proizvodnja i primena stakla naglo je porasla krajem 18-og veka kada je pronaฤ‘en jeftin postupak za dobijanje vaลพne sirovine, natrijum karbonata.

Bohemia staklo, poznato i kao Bohemia kristal ima istoriju dugu nekoliko stotina godina meฤ‘unarodnog priznanja po svom visokom kvalitetu, izradi, lepoti i ฤesto inovativnom dizajnu. Ruฤno rezano, gravirano, duvano i oslikano ukrasno stakleno posuฤ‘e, od ฤaลกa za ลกampanjac do grandioznih lustera, ukrasa, figurica i drugih staklenih predmeta meฤ‘u najpoznatijim je ฤeลกkim izvoznim proizvodima i izuzetno popularno kao turistiฤki suveniri. ฤŒeลกka je dom brojnih staklarskih ลกkola koje pohaฤ‘aju domaฤ‡i i strani uฤenici.

Najstarija arheoloลกka iskopavanja na lokalitetima za proizvodnju stakla u regionu datiraju iz 1250. godine i nalaze se u Luลพiฤkim planinama u Severnoj ฤŒeลกkoj. Druga znaฤajna ฤeลกka nalaziลกta proizvodnje stakla kroz vekove su Skalice, Jablonec nad Nisou, ลฝeleznรฝ Brod , Podฤ›brady, Karlovy Vary, Kamenickรฝ ล enov i Novi Bor. Nekoliko od ovih gradova ima svoje muzeje stakla s mnogim predmetima koji datiraju iz oko 1600-te godine.

Meฤ‘u najpoznatijim ฤeลกkim proizvoฤ‘aฤima stakla su: Moser (smatra se najluksuznijim ฤeลกkim brendom), Rรผckl (staklo od njih poseduje, na primer, britanska kraljica Elizabeta II), i Crystalex (najveฤ‡i ฤeลกki proizvoฤ‘aฤ ฤaลกa za piฤ‡e, vlastiti zaลกtitni znak Bohemia Crystal ).

Znaฤenje kristala u odnosu na staklo menja se u zavisnosti od zemlje. Reฤ „kristal“ u veฤ‡ini zapadnog sveta znaฤi olovno staklo koje sadrลพi olovo-oksid, PbO. U Evropskoj uniji oznaฤavanje „kristalnih“ proizvoda je regulisano Direktivom Saveta 69/493/EEC, koja definiลกe ฤetiri kategorije, u zavisnosti od hemijskog sastava i svojstava materijala. Samo proizvodi od stakla koji sadrลพe najmanje 24% olovo-oksida, PbO, mogu se nazvati „olovnim kristalom“. Proizvodi sa manje procenata olovo-oksida, ili stakleni proizvodi sa drugim metalnim oksidima koji se koriste umesto olovo-oksida, moraju biti oznaฤeni kao „kristalin“ ili „kristalno staklo“. Staklo moลพe sadrลพavati do 40% olovo-oksida, ako se ลพeli maksimalna tvrdoฤ‡a.

Termin olovni kristal tehniฤki nije taฤan termin za opisivanje olovnog stakla, jer staklu nedostaje kristalna struktura i umesto toga je amorfna ฤvrsta supstanca . Upotreba izraza olovni kristal ili samo „kristal“ i dalje je popularna iz istorijskih i komercijalnih razloga, i zato ลกto olovo zvuฤi โ€œtoksiฤnoโ€ za potroลกaฤe. Zadrลพana je od venecijanske reฤi cristallo za opis kamenog kristala kojeg imitiraju venecijanski staklari sa ostrva Murano.

Prisustvo olova u kristalu omekลกava staklo i ฤini ga dostupnijim za seฤenje i graviranje. Poveฤ‡ava teลพinu stakla i indeks prelamanja svetlosti ลกto dovodi do toga da staklo viลกe rasprลกuje svetlost i samim tim poveฤ‡ava njegova atraktivna optiฤka svojstva.

ฤŒeลกko stakleno posuฤ‘e, Bohemia kristal, postalo je prestiลพno kao i nakit i bilo traลพeno od strane imuฤ‡nijeg graฤ‘anstva i aristokratije tog vremena. ฤŒeลกki kristalni lusteri mogli su se naฤ‡i u palatama francuskog kralja Luja XV, Marije Terezije, carice Austrije i ruske carice Jelisavete.

Bohemia je stvorila struฤne majstore koji su veลกto radili sa staklom, a isto je postalo poznato po svom izvrsnom rezu i gravuri. Postali su vjeลกti uฤitelji staklarstva u susjednim i dalekim zemljama. Sredinom 19-og veka stvoren je ลกkolski sistem tehniฤkog staklarstva koji je podsticao tradicionalne i inovativne tehnike kao i temeljnu tehniฤku pripremu.

Reverzno farbanje stakla bio je i ฤeลกki specijalitet. Slika je paลพljivo ruฤno oslikavana na poleฤ‘ini staklenog okna, koristeฤ‡i razliฤite tehnike i materijale, nakon ฤega se slika montira u zakoลกeni drveni okvir.

Zanatstvo stakla je ostalo na visokom nivou ฤak i u eri komunizma, jer se smatralo ideoloลกki bezazlenim i pomoglo je u promociji dobrog imena zemlje. ฤŒeลกki dizajneri i proizvoฤ‘aฤi stakla uลพivali su meฤ‘unarodno priznanje, a ฤeลกko staklo, ukljuฤujuฤ‡i umjetniฤka djela kao ลกto su skulpture, prikazano je i nagraฤ‘ivano na mnogim meฤ‘unarodnim izloลพbama.

Danas ฤeลกki kristalni lusteri vise, na primer, u milanskoj La Scali, u rimskom Teatro dell’Opera , u Versaju , u Ermitaลพu u Sankt Peterburgu ili u kraljevskoj palati u Rijadu . Razne vrste staklenog posuฤ‘a, umetniฤko staklo, ukrasi, figurice, biลพuterija, perle i drugo takoฤ‘er ostaju meฤ‘unarodno cenjeni.

Jedan od staklenih predmeta po kojem je ฤŒeลกka poznata je proizvodnja „druk“ perli. Druk su male, 3mm-18mm, okrugle staklene perle s malim rupama koje se proizvode u raznim bojama i zavrลกnim obradama i koriste se uglavnom meฤ‘u proizvoฤ‘aฤima nakita od perli.

Proizvodnja stakla i posle nekoliko hiljada godina postojanja ne posustaje, jednako je estetski privlaฤna i zadovoljava svakodnevne potrebe. I dalje se tehnoloลกki usavrลกava, estetski prilagoฤ‘ava vremenu i nudi predmete za svakodnevnu upotrebu i dekoraciju.